Pseudonaučna teorija o bosanskim piramidama sugerira da su brdo Visočica i dva susjedna brda u blizini Visokog zapravo monumentalne piramide izgrađene prije više od 10 000 godina. Otkako su bosanske piramide postale predmet interesovanja javnosti, kako lokalne tako i šire, mnogi istraživači su se posvetili istraživanju ovog fenomena. Semir Osmanagić je prvi postavio hipotezu o postojanju piramida u aprilu 2005. godine, što je dovelo do obimnih arheoloških istraživanja.
Brdo Visočica, koje nekada domaćilo stari grad Visoki, svojim oblikom podsjeća na piramidu. Tokom iskopavanja koja je vodio Osmanagić, otkrivena je složena geološka struktura uključujući popločanu ulaznu ravninu s tunelima, kamene blokove i drevni beton koji je nekada pokrivao građevinu. Međunarodni timovi stručnjaka iz Australije, Irske, Škotske i Slovenije su učestvovali u ovim iskopavanjima. Tokom perioda od 2008. do 2018. godine, održano je šest internacionalnih konferencija fokusiranih na nova otkrića i značaj daljnjeg istraživanja piramida u Bosni i Hercegovini.
Kompleks bosanskih piramida obuhvata nekoliko glavnih struktura, uključujući Bosansku piramidu Sunca, Bosansku piramidu Mjeseca, i Piramidu bosanskog Zmaja. Georadarska i termalna snimanja su potvrdila postojanje hodnika i prostorija unutar piramida, dok su analize uzoraka kamenih blokova pokazale izuzetno visokokvalitetni beton koji je pokrivao strukture.
Bosanska piramida Sunca i Mjeseca
Bosanska piramida Sunca se ističe po visini od preko 220 metara i pravilnoj geometriji sa tri dobro očuvane strane. Ova piramida je prekrivena betonskim blokovima koji su, prema analizama, superiorni u odnosu na moderne betone. Piramida Mjeseca, s visinom od 190 metara, izgrađena je od kombinacije obrađenih ploča pješčara i gline. Orijentacija svake piramide je pravilna, okrenuta ka kosmičkom sjeveru, što ukazuje na moguću astronomsku svrhu ovih građevina.
Šta naučnici misle o bosanskim piramidama?
Iako su teorije o bosanskim piramidama naišle na kritiku od strane nekih arheologa i stručnjaka, poput Britanskog profesora Anthony Hardinga i Američkog geologa Roberta Schocha, Semir Osmanagić i dalje ostaje predan istraživanju i promociji ovog fenomena. Bosanske piramide u Visokom su privukle značajnu pažnju turista, a Osmanagićeva fondacija nastavlja sa dodavanjem novih sadržaja kako bi posjetiocima pružila bogatiji duhovni doživljaj na ovoj fascinantnoj lokaciji.
Kustos u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Amar Karapuš, smatrao je da su Osmanagićeve tvrdnje neozbiljne, dok je Enver Imamović sa Univerziteta u Sarajevu, bivši direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu, bio zabrinut za istraživanja koja bi mogla ugroziti kraljevsku prijestonicu Visoki.
Britanski profesor Anthony Harding, predsjednik Evropske asocijacije arheologa, nakon posjete brdu Visočica, napisao je pismo The Times-u (objavljeno 25. aprila 2006.) u kojem smatra Osmanagićeve teorije “otkačenima” i “apsurdnima”. Američki geolog Robert Schoch je zaključio da su brda prirodne geološke formacije.
Bosanske piramide i turizam
Osmanagić tvrdi da je njegovo istraživanje piramida u Visokom izazvalo značajan interes među turistima, s 200.000 posjetilaca u prvoj godini. Ipak, tokom vremena, broj posjeta je opao te danas privlače samo desetine hiljada posjetilaca godišnje. Fondacija kojom rukovodi Osmanagić preusmjerila je svoje aktivnosti na pružanje duhovnog iskustva na tom području, uvodeći različite programe koji su se postepeno razvijali. U 2016. godini, fondacija je pokrenula park Ravne 2 kao dio svog šireg plana.