Planine u BiH su u posljednjih nekoliko godina pravo turističko otkrovenje naše zemlje. Svake godine sve više ljudi iz raznih dijelova regiona, pa čak i svijeta, dolaze u Bosnu i Hercegovinu s ciljem da posjete naše sjajne planine. Bosna i Hercegovina je poznata kao brdovita i šumovita zemlja, pa ne čudi podatak da imamo 62 planine koje prelaze 1500 metara nadmorske visine.
Najviše planine u BiH se nalaze na jugu naše zemlje, u Hercegovini.
Često me pitaju koje planine u BiH preporučujem za početnike ili gdje se zaputiti ako traže veći izazov. Zato sam odlučio da ovaj vodič podijelim u tri dijela – planine koje su lako dostupne i idealne za početnike, one koje nude nešto zahtjevnije uspone, i na kraju, planine koje testiraju granice izdržljivosti i pružaju pravu avanturu. Tako da ćeš imati kompletan vodič u samo jednom tekstu.
Planine u BiH za početnike:
Planine u BiH srednje teške:
Planine u BiH za napredne planinare:
Planina Kozara
Planina Kozara, odnosno Nacionalni park Kozara, se nalazi u sjevero zapadnom dijelu Bosne i Herceogive i predstavlja jednu od najlakših ruta iz ovog teksta. Sama planina visoka je svega 978 metara što je čini idealnom destinacijom za planinare početnike.
A zašto je baš Kozarački kamen najbolji za početnike? Kozarački kamen se nalazi na 658 metara nadmorske visine i dolazak do njega je veoma lak, a pogled sa njega nikada nećete zaboraviti. Takodje, preko Kozaračkog kamena možete doći i do samog centara NP Kozara.
Dužina staze je oko 9 kilometara i biće vam potrebno oko 3 sata pješačenja u jednom smijeru. Naša preporuka je da vas neko odveze do polazišne tačke, mjesta Rajkovići, i sačeka na Mrakovici. Na Mrakovici može prošetati do spomenika i muzeja koji se tu nalaze ili ručati u mnogobrojnim restoranima, dok vi prelazite svoju prvu planinarsku rutu.
Sama ruta kreće iz mjesta Rajkovići, koje se nalazi na 275 metara nadmorske visine, odakle krećete put Kozaračkog kamena. Prolazite kroz prelijepe šume Kozare i osjećate povezanost sa prirodom. Kada dodjete do svog cilja ispred vas će se pojaviti grad pod nogama, sjajan pogled koji ćete zauvijek pamtiti. Tu možete završiti svoju turu ili možete nastaviti put Bešića poljane, Glavuše i Gavrin kalema i doći do samog centra Mrakovice.
Planina Cincar
Planina Cincar, sa najvišim vrhom na 2006 metara nadmorske visine, nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sjeveroistočno od Livna. Poznata je po svojim prostranim pašnjacima i divljim konjima koji obitavaju na njenim obroncima.
Za polazišnu tačku uzećemo popularni planinarski dom Kruzi koji se nalazi na 1265 metara nadmorske visine. Do ovog mjesta se najlakše može doći automobilom, a mi odatle krećemo put vrha planine. Staza od doma vodi travnatim pašnjacima pružajući otvoren pogled na okolna polja. Sam uspon traje 3 do 4 sata hoda.
Na putu prema vrhu se mogu sresti divlji konji, što dodatno obogaćuje ovu sjajnu rutu. Staza do vrha Cincara nije toliko zahtjevna, a jedini problem mogu biti snažni udari vjetra, koji su uobičajni za ovaj dio planine. Naravno prije bilo kakvog kretanja put vrha planine obavezno pogledajte vremenske uslove i uvjerite se da ste ponijeli dobru opremu za planinarenje.
OBAVEZNA NAPOMENA: Neki dijelovi planine, posebno prema Glamoču, mogu biti minirani zbog zaostalih mina iz rata. Preporučuje se kretanje isključivo markiranim stazama i uz pratnju lokalnih vodiča ili planinara koji dobro poznaju područje.
Planina Leotar
Planina Leotar, smještena na jugu Bosne i Hercegovine, predstavlja najbolji izbor za početnu planinarsku avanturu. Smješten uz sam grad Trebinje, vrh Leotara koji se nalazi na 1228 metara nadmorske visine vam pruža sjajan pogled na grad.
Uspon obično započinje iz grada Trebinja, na nadmorskoj visini od 274 metra. Prelazi se Perovića-Arslanagića most izgrađen 1574. godine i ulaze u naselje Gradina. Nakon toga, slijedi magistralni put prema sjeveru, gdje počinje dobro označena planinarska staza prema vrhu Leotara.
Staza je uglavnom krševita i izložena suncu, što može otežati uspon, posebno ljeti. Uspon traje oko 3,5 sata, uz više pauza. Ukupna dužina staze je približno 12 kilometara, s visinskom razlikom od 960 metara.
Sa vrha Leotara pruža se spektakularan pogled na grad Trebinje, okolna planinska područja poput Orjena, Žijova, Komova, Bioča, Volujaka, Veleža i Biokova, te na Jadransko more i otok Mljet ako vremenski uslovi to dozvoljavaju.
Zelengora – Vrh Bregoč
Zelengora je predivna i pitoma planina koja pripada Nacionalnom parku Sutjeska. Nalazi se na jugu naše zemlje i svrstavamo je u srednje tešku kategoriju što se tiče planinarskih uspona. Na Zelengori možete pronaći mnogo jezera, ali ono najpoznatije je Orlovačko jezero. Na njemu možete kampovati i uživati u svim čarima prirode koja vas okružuje.
Uspon na vrh Bregoč najviši vrh planine Zelengore, koji se nalazi na 2014 metara nadmorske visine, predstavlja atraktivnu i izazovnu planinarsku avanturu. Ovaj uspon obično započinje na prijevoju Borovno brdo, a staza je dobro označena i održavana.
Do prijevoja Borovno brdo može se doći automobilom, vozeći se od sela Vrbnica. Put vodi kroz makadamske ceste do magistralne ceste prema Foči i Gacku, a zatim se skreće desno na lokalnu cestu prema Čemernu.
Uspon do Bregoča traje oko 7 sati, s ukupnom dužinom staze od približno 9 km. Nakon početka hoda, staza prvo prolazi kroz kamenjar, a zatim se nastavlja preko prostranih pašnjaka gdje se često mogu videti stada ovaca. Ovaj dio je lagan i ugodan za hodanje.
Nakon otprilike pola sata hoda dolazi se do podnožja grebena Bregoča. Odatle se staza nastavlja prema vrhu, gdje se može uživati u spektakularnim pogledima na okolne vrhove i prirodne ljepote Zelengore. Na vrhu se nalazi metalni krst visine 3 metra, a pogled sa vrha obuhvata široku panoramu koja uključuje stjenovite grebene Kalileje, travnate prostranstva Stoga, kao i jezera u okolini.
Planina Visočica
Visočica se nalazi izmedju planine Bjelašnice, Treskavice i Prenja na južnom dijelu naše zemlje. Ovu sjajnu planinu, visoku 1974 metara, krase cvjetne livade, prolazna jezera i vitki vrhovi. Polazišna tačka za uspon je obično selo Tušila gdje se nalazi planinarski dom Vrela. Do ovog mjesta možete doći automobilom iz Sarajeva preko Bjelašnice.
Jedna od najpopularnijih planinarskih tura obuhvata uspon na vrhove Drstva koji je visok 1808 metara, Veliko brdo visoko 1884 metra, Vito visoko 1960 metara te na vrh Parić koji je visok 1941 metar. Ova kružna ruta dugačka je oko 12 kilometara sa ukupnim usponom od 900 metara. Ako krenete ovom rutom ostaćete oduševljeni sjajnim pogledom na okolne planine i kanjon Rakitnice.
Težinu ovog uspona smo svrstali u srednje teške, jer se na početku već nalazi strmi uspon do vrha Drstva. Ukupno trajanje uspona i silaska, ove kružne ture, iznosi 7 do 8 sati, u zavisnosti od spremnosti, kondicije i vremenskih uslova na planini.
Na ovoj ruti se nalazi izvor vode, ali naravno da treba ponijeti dovoljno zaliha tekućine za cijelodnevnu avanturu. Takodje, ova ruta se ne preporučuje djeci i planinarima početnicima zbog uskih grebenskih dijelova, strmih litica i jakih nanosa vjetra na grebenu.
Planina Vranica
Planina Vranica, smještena u središnjoj Bosni i Hercegovini, poznata je po svojim pitomim terenima, bogatoj flori i fauni te atraktivnim planinarskim stazama. Najveća atrakcija, ove sjajne planine, je svakako Prokoško jezero koje se nalazi na 1660 metara nadmorske visine. Najviši vrh planine Vranice se nalazi na 2110 metara i naziva se Nadkrstac.
Da biste upoznali ovu planinu do sitnih detalja, preporučujemo rutu od Prokoškog jezera do vrha Rosinj. Svoj put možete krenuti iz Fojnice automobilom. Put Fojnica – Prokoško jezero je u relativno dobrom stanju i može se uz malo muke doći automobilom, osim u zimskim danima. Odatle kreće naša tura. Sa Prokoškog jezera krećemo put vrha Ločik, zatim Krstac i dolazimo do najviše tačke vrh Nadkrstac. Odatle možete nastaviti do vrha Rosinj i zaokružiti ovaj sjajan uspon.
Ova tura je ukupne dužine 10 kilometara i biće vam potrebno izmedju 4 i 5 sati, u zavisnosti od vremenskih uslova i kondicije, za uspon i silazak do jezera. Staza je kategorizirana kao srednje teška, s prosječnim nagibom od 20%. Markacija staze je dobra, što olakšava navigaciju tokom ture.
Planina Prenj
Prenj, visok 2103 metra, predstavlja najsuroviju planinu Bosne i Hercegovine. Smješten je u južnom dijelu naše zemlje, u srcu dinarskih planina u Hercegovini. Ova planina je oivičena: planinskim masivima Velež, Crvnja i Visočica, rijekama Neretvom, Ljutom, Neretvicom, Bijelom i Drežankom, te jezerima Boračko jezero, Jablaničko jezero, Grabovičko jezero i jezero Salakovac.
U podnožju Prenja se nalaze tri grada: Konjic, Jablanica i Mostar i iz svakog grada možete započeti svoju avanturu.
Naša preporuka je da krenete od mjesta Rujište koje se nalazi na 1050 metara nadmorske visine, nadomak Mostara. Do ovog mjesta se može doći asfaltnim putem, preko Bijelog polja, dugim 25 kilometara iz pravca Mostara. Staza vodi preko planinarskog doma na Bijelim vodama koji se nalazi na 1450 metara nadmorske visine, gdje se preporučuje noćenje. Od Bijelih voda, uspon se nastavlja preko Prevorca (1.673 m n.v.) i planinarskog skloništa Jezerce (1.650 m n.v.), te dalje prema vrhu. Ukupna dužina staze je oko 14 km, a vrijeme potrebno za uspon je približno 5 sati.
Uspon na Zelenu glavu uključuje strme dijelove, posebno završni uspon koji je djelomično osiguran sajlama. Staza zahtijeva dobru fizičku kondiciju i iskustvo u planinarenju. Na nekim dijelovima potrebno je strogo pratiti markiranu stazu zbog mogućih zaostalih mina.
Planina Maglić
Maglić je granična planina izmedju Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Predstavlja najviši vrh BiH jer se nalazi na 2386 metara nadmorske visine. Planina je omeđena rijekom Sutjeskom na zapadu, planinom Volujak na jugozapadu, rijekama Drinom i Pivom na sjeveroistoku te planinom Bioč na jugoistoku. Na Magliću se nalazi i Perućica, najveća prašuma u Europi, te veliki cirk Urdeni dolovi sa Trnovačkim jezerom na 1.517 m. Podnožje planine i sve padine su bogate vodom, sa brojnim izvorima od kojih je najizdašniji Carev Do koji nikad ne presušuje.
Planinarska tura započinje sa Prijevora, do kojeg se dolazi iz Tjentišta putem koji uključuje asfaltni i makadamski dio. Nakon rampe, potrebno je platiti ulaznicu od 5 KM. Od Prijevora do Trnovačkog jezera potrebno je oko sat i po hoda, prolazeći kroz Suvu Jezerinu. Staza prolazi kroz visoku šumu, a jezero se nalazi na Crnogorskoj strani na 1517 metara nadmorske visine, s pristupom s BiH strane.
Nakon jezera slijedi uspon kroz šumu i strmi sipar do grebena. Staza vodi do Crnogorskog Maglića, označenog hrpom kamenja. Nakon toga, spušta se i nastavlja po zapadnoj strani do najvišeg vrha BiH Maglića, gdje se nalazi betonska oznaka sa zastavom Republike Srpske, upisna knjiga i planinarski žig.
Ukupno trajanje ture je oko 4 sata i 14 minuta, s visinskom razlikom uspona od 1.321 m i daljinom od 10,4 km. Staza je označena kao vrlo teška, s dobrim markacijama, i pogodna je za planinarenje tokom svih godišnjih doba.
Planina Čvrsnica
Planina Čvrsnica je jedna od najviših planina u Bosni i Hercegovini, smještena u sjevernom dijelu Hercegovine, na desnoj obali rijeke Neretve. Sa svojim najvišim vrhom, Pločno, koji doseže visinu od 2.228 metara nadmorske visine, Čvrsnica je najviši vrh Hercegovine.
Izlet počinje u selu Diva Grabovica, 35 km od Mostara, uz magistralnu cestu M-17. Nakon 4,5 km makadama dolazi se do početne točke uspona na 250 m nadmorske visine. Staza vodi kroz šumu do lovačke kuće „Žlijeb“ (890 m), odakle se za 5 minuta stiže na vidikovac s pogledom na dolinu. Na stazi postoje izvori pitke vode.
Nastavak staze vodi prema lovačkoj kući „Tise“ (1320 m), koja ima vidikovac i čatrnju. Nakon nje, staza vodi kroz Strmenicu do Hajdučkih Vrata (2000 m). Slijedi križanje sa stazom iz Vitlenice, a zatim stiže do PD Vilinac, odakle kreće uspon na Pločno. Dužina ove rute je 20,4 kilometra i biće vam potrebno približno 9 sati da je savladate.