U 2026. godini prelazak na zimsko računanje vremena događa se 25. oktobra, kada će se kazaljke u 3 sata ujutro vratiti na 2 sata i tako donijeti jedan sat dužu noć, ali i osjetno raniji mrak u popodnevnim satima.
Ta promjena, iako kratka na satu, u praksi se osjeti mnogo šire nego što to sugerira samo jedan pomjereni broj. Ljudi se iz godine u godinu susreću s istim datumom, ali reakcije nisu iste: nekome dodatni sat noćnog odmora dođe kao mali predah, dok drugima već narednog dana smeta raniji pad mraka i osjećaj da se dnevne obaveze završavaju u tamnijem dijelu dana.
Prelazak na zimsko računanje vremena u 2026. dolazi u noći između subote i nedjelje, što je uobičajeno rješenje upravo zato da se što manje poremeti svakodnevni ritam. Tada većina ljudi spava, saobraćaj je slabiji nego tokom radnog dana, a poslovne i porodične obaveze lakše podnose jednu takvu administrativnu promjenu.
Na papiru to izgleda kao jednostavno vraćanje kazaljki unazad, ali za veliki broj uređaja i navika ta noć ipak znači malu, ali primjetnu prilagodbu.
Upravo zbog toga se svake godine ponavlja ista rutina: provjeriti telefone, digitalne satove, uređaje u automobilima i sve one pokazivače vremena koji ne rade automatski. Dok će većina modernih sistema promjenu odraditi sama, zidni satovi, klasični ručni satovi i pojedini kućanski aparati ostaju na starom podešenju dok ih korisnik ne uskladi ručno. Naizgled sitnica, ali dovoljno važna da spriječi kasniji dolazak na posao, propušteni termin ili zabunu oko jutarnjih obaveza.
Kako izgleda prelazak u praksi
Prema važećem rasporedu, kada sat pokaže 3:00, vrijeme se vraća na 2:00. To znači da se jedan sat ponavlja, a mnogima taj detalj stvara utisak kao da su dobili dodatnih 60 minuta sna. Za neke je to dobrodošao predah, za druge samo tehnički signal da je stigao period godine kada se sve više oslanjamo na umjetno svjetlo i ranije večeri.
Za razliku od proljetnog pomjeranja sata, kada se vrijeme pomjera unaprijed i jedan sat se gubi, jesenje vraćanje unazad obično se lakše prihvata. Ipak, ni ono nije bez posljedica. Ljudi koji su osjetljiviji na promjene u dnevnoj rutini često osjete da im treba nekoliko dana da ponovo uspostave prirodan ritam spavanja, jutarnjeg buđenja i večernjih aktivnosti. Kod drugih se prilagodba dogodi gotovo bez ikakvog napora.
Ono što se spolja čini kao čista tehnička korekcija zapravo se uklapa u širu sliku sezonskih promjena koje utiču na svakodnevni život. Kraj oktobra donosi raniji mrak, hladnija jutra i duže noći, pa se promjena sata poklapa s trenutkom kada prirodno nestaje više dnevnog svjetla. Zato se i doživljava kao svojevrsna granica između svjetlijeg dijela godine i perioda u kojem se večernje obaveze češće obavljaju po mraku.
Zašto se satovi i dalje pomjeraju
Sistem ljetnog i zimskog računanja vremena uveden je s idejom da se raspoloživa dnevna svjetlost bolje uskladi s ljudskim aktivnostima. U proljeće se sat pomjera unaprijed kako bi se više svjetla koristilo u večernjim satima, a u jesen se kazaljke vraćaju unazad i prelazi se na standardno, odnosno zimsko računanje vremena. Taj princip i dalje postoji u velikom broju zemalja, iako se njegov smisao danas mnogo češće preispituje nego ranije.
Kritike su godinama slične: pomjeranje vremena više nije jednako korisno kao u razdoblju kada je svakodnevica bila znatno zavisnija od prirodnog svjetla, a sve više pažnje posvećuje se i mogućem uticaju na san, koncentraciju i organizaciju dana. Upravo zbog toga pitanje ukidanja sezonskog pomjeranja sata povremeno se vraća u javne rasprave i političke agende, posebno u evropskom kontekstu.
Ipak, dok ne bude postignut dogovor koji bi obuhvatio veći broj država, postojeći sistem ostaje na snazi.
To je i razlog zbog kojeg se datumi pomjeranja vremena objavljuju unaprijed, često i za više godina. Ljudi tako mogu planirati obaveze, a institucije i sistemi koji zavise od preciznog vremenskog usklađivanja dobijaju jasan okvir. Iako se radi o jednoj noći u godini, posljedice su vidljive u rasporedu putovanja, radu službi, organizaciji smjena i svakodnevnim rutinama koje više ne prate isključivo prirodni ritam dana i noći.
U tom smislu, zimsko računanje vremena nije samo kalendarska činjenica nego i podsjetnik da se cijelo društvo povremeno prilagođava jednoj od najstarijih podjela vremena. Nekome to prođe gotovo nezapaženo, a nekome je dovoljno da uoči promijenjeni svitanje ili raniji sumrak pa da osjeti kako se ritam dana već prelomio u korist dugih večeri.
Evropska rasprava koja traje godinama
Rasprava o ukidanju sezonskog pomjeranja vremena posebno je vidljiva u Evropskoj uniji. Evropski parlament je još 2019. godine podržao prijedlog prema kojem bi se ova praksa mogla ukinuti, a tada se govorilo da bi posljednja promjena mogla uslijediti 2021. godine. Do toga, međutim, nije došlo, jer je za takvu odluku potrebno usaglasiti širi okvir i izbjeći da države u susjedstvu završe u različitim vremenskim režimima.
Upravo tu nastaje glavni problem. Ako bi svaka država samostalno odlučivala koje vrijeme želi zadržati trajno, lako bi došlo do komplikacija u putovanjima, poslovnoj komunikaciji i koordinaciji rasporeda. Zbog toga pitanje nije samo tehničko, nego i političko, a rješenje zahtijeva dogovor koji bi bio dovoljno širok da izbjegne dodatnu vremensku zbrku u regiji i šire.
Dok se taj dogovor ne postigne, ostaje važeći postojeći model: proljetno pomjeranje sata unaprijed i jesenje vraćanje unazad. Prema evropskom rasporedu, ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu, a na zimsko se prelazi posljednje nedjelje u oktobru. Prelazak se računa prema koordinisanom svjetskom vremenu, dok lokalno vrijeme zavisi od vremenske zone u kojoj se država nalazi.
U toj vremenskoj računici vidi se koliko je sistem unaprijed planiran i koliko se dugo zadržao uprkos kritikama. Objavljeni rasporedi za naredne godine daju sigurnost institucijama i pojedincima, ali ne zatvaraju mogućnost da se jednog dana ipak promijeni cijeli model. Za sada, međutim, 25. oktobar 2026. ostaje datum kada se sat vraća unazad i noć produžava za još jedan sat.
Za većinu ljudi to će biti samo još jedna nedjeljna noć u kojoj će se kazaljke pomjeriti, a jutro doći po starom rasporedu. Ipak, već od prvih popodnevnih sati narednog dana biće jasno da je mrak stigao ranije, da je svjetla manje nego prije nekoliko dana i da je zimsko računanje vremena ponovo otvorilo dug period kraćih dana i dužih večeri.
