Ove mostove i ćuprije u Bosni i Hercegovini morate posjetiti
Bosna i Hercegovina je zemlja koja na svakom koraku priča priče iz prošlih vremena, a mostovi i ćuprije su njeni neizostavni svjedoci bogate istorije i kulturne raznolikosti. Ove arhitektonske ljepote nisu samo funkcionalne strukture već su i simboli zajedništva, snage i preživljavanja kroz turbulentna vremena. Svaki kamen, luk i reljef na njima odražava priču o prošlim generacijama, čuvajući tradiciju i naslijeđe koje je oblikovalo ovaj kraj.
U ovom članku ćemo istražiti neke od najimpresivnijih mostova i ćuprija diljem Bosne i Hercegovine, mjesta koja svaki posjetilac mora doživjeti. Bilo da se radi o čuvenom Starom Mostu u Mostaru, impresivnim građevinama na Miljacki ili skrivenim draguljima smještenim u manje poznatim mjestima, svaki od njih nudi jedinstven spoj prirodne ljepote i istorijskog šarma. Pripremite se za putovanje kroz vrijeme i prostor, gdje će vas ovi mostovi i ćuprije inspirisati svojom pričom i estetikom.
{getToc} $title={Sadržaj}
Stari most u Mostaru
Stari most u Mostaru jedan je od najprepoznatljivijih simbola Bosne i Hercegovine, a njegova elegancija i istorijska vrijednost očaravaju posjetioce iz cijelog svijeta. Izgrađen između 1557. i 1566. godine, most spaja dvije obale rijeke Neretve, simbolizirajući jedinstvo različitih kultura i naroda. Njegova raskošna kamena konstrukcija, izrađena prema osmanskim tehnikama, danas je upisana na UNESCO-vu listu svjetske baštine.
Smatra se da svaki kamen ovog mosta nosi sa sobom priču davnih vremena. Mještani i turisti često pričaju legende o hrabrosti skakača s mosta, čiji su skokovi postali simbol oslobađanja i tradicije. Osim arhitektonskog značaja, Stari most u Mostaru predstavlja i emocionalnu vezu između prošlosti i sadašnjosti, gdje se svaki posjetioc može osjetiti dijelom istorije ove regije.
Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu
Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu predstavlja remek-djelo osmanske graditeljske tradicije i simbol je bogate istorije ovog kraja. Izgrađen između 1577. i 1578. godine po nalogu velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića, most je sagrađen kao strateška poveznica unutar Osmanskog carstva, ali je tokom vijekova postao i kulturni, društveni te duhovni simbol.
Ovaj most je, između ostalog, stekao svjetsku slavu zahvaljujući romanu „Na Drini ćuprija“ nobelovca Ive Andrića, kroz koji je postao simbolom ne samo arhitektonske ljepote već i simbolom duhovnih i društvenih veza koje povezuju ljude unatoč prolaznosti vremena. Danas, Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, upisan na listu UNESCO-ve svjetske baštine, privlači posjetioce iz cijelog svijeta, koji dolaze da se dive njegovoj izvanrednoj strukturi i da osjete duh prošlih vremena.
Latinska ćuprija u Sarajevu
Latinska ćuprija u Sarajevu predstavlja jedan od najupečatljivijih istorijskih spomenika ovog grada i simbol je prelomnih trenutaka koji su oblikovali svjetsku istoriju. Smještena na obali rijeke Miljacke, ćuprija je svjedok mnogobrojnih preobražaja kroz vijekove, od osmanskih dana do austrougarske uprave, što joj je dalo ne samo arhitektonsko, već i kulturno bogatstvo.
Njena kamena konstrukcija, karakteristična za period iz kojeg potiče, oslikava duh vremena u kojem je sagrađena, a naziv „Latinska“ vuče korijene iz doba kada je područje bilo mjesto susreta trgovaca i uticaja zapadne Europe. Ali, ono što čini Latinsku ćupriju posebno značajnom jeste njena uloga u događajima 28. juna 1914. godine – dana kada je atentat na prestolonasljednika Franca Ferdinanda potekao upravo u njenoj neposrednoj blizini. Ovaj tragični događaj, izvršen od strane Gavrila Principa, postavio je kamen temeljac niza istorijskih previranja koja su na kraju dovela do izbijanja Prvog svjetskog rata.
Arslanagića most u Trebinju
Arslanagića most u Trebinju jedan je od najupečatljivijih spomenika osmanske gradnje na ovim prostorima, simbol dugovječnosti, ponosa i neuništive tradicije. Ovaj most, koji se ponekad naziva i Perovića most, izgrađen je u drugoj polovini XVI vijeka kao zadužbina velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića, u čast poginulog sina. Njegova izgradnja nije samo tehnički podvig, već i svjedočanstvo raskošne osmanske umjetnosti i arhitekture koja je oblikovala kulturni pejzaž Hercegovine.
Izvorni podaci navode da je most sagradio Mehmed-paša Sokolović oko 1574. godine, čime je nastala vitalna prometna veza između centralne Bosne i priobalnih područja, poesebno grada Novog (današnji Herceg Novi). Svojom funkcijom, most je omogućavao protok trgovine – posebno soli i druge robe – te je u to vrijeme bio ključna karika na trgovačkim rutama Osmanskog carstva. Ime mosta potiče od Arslan-age, osmanskog mostara koji je, nakon što se muslimanske porodice preselile iz Novog, stekao pravo naplate mostarine, a oko njega se s vremenom formiralo i istoimeno naselje.
Sredinom XX vijeka, razvoj hidroenergetskog sistema na rijeci Trebišnjici doveo je do opasnosti potapanja originalne lokacije mosta. Kako bi se sačuvala ova kulturna baština, vlasti su odlučile da se most demontira i premjesti na sigurniju lokaciju u samom središtu Trebinja. Tokom 1966. godine most je pažljivo rastavljen kamen po kamen, a proces rekonstrukcije, koji je trajao nekoliko godina, završio je 1972. godine.
Kozija ćuprija u Sarajevu
Kozija ćuprija je jedan od najznačajnijih i najbolje očuvanih mostova iz osmanskog perioda u Sarajevu, koji spaja lijevu i desnu obalu rijeke Miljacke. Izgrađena u XVI vijeku, ovaj kameni most ne samo da je arhitektonski dragulj, već i simbol istorijskog putovanja i kulturne povezanosti Sarajeva sa ostatkom Osmanskog carstva.
Most mjeri 42 metra dužine, 4,75 metra širine, dok je raspon glavnog luka 17,5 metara. Sagrađen od bijelog vapnenca, sa upotrebom sedre na ključnim mjestima, most je dizajniran tako da sa jednim velikim lukom i dva kružna otvora osigura stabilnost i izdržljivost, čak i u slučaju velikih bujica rijeke. Ovakva konstrukcija odražava visoku zanatsku stručnost graditelja tog doba, a njegova harmonija i uklapanje u prirodni pejzaž Miljacke svjedoče o dugovječnosti i trajnosti osmanske arhitekture.
Kriva ćuprija u Mostaru
Kriva ćuprija, smještena u starom dijelu Mostara, ima svoj posebni šarm koji se osjeća već na prvi pogled. Izgrađena 1558. godine, smatra se prototipom legendarnog Starog mosta, a njena jedinstvena zakrivljenost daje joj ime "Kriva". Ovaj most odiše jednostavnošću i elegancijom, podsjećajući na tehničku i umjetničku izvrsnost osmanskog graditeljstva.
Osim što je arhitektonski značajan, Kriva ćuprija krije i brojne zanimljive priče. Mještani pričaju legende o skrivenim tajnama i duhovima prošlih generacija koji čuvaju duh mosta. Njegova lokacija u srcu starog Mostara dodatno doprinosi njegovoj autentičnosti, a posjetitelji mogu osjetiti posebnu energiju koja dolazi iz svakog kamena ovog malog, ali značajnog spomenika.
Rimski most kod Ilidže
Rimski most kod Ilidže jedan je od najstarijih i najprepoznatljivijih mostova u Sarajevu, a istovremeno i važan spomenik istorije koji svjedoči o bogatoj prošlosti ove regije. Iako ga nazivamo Rimskim mostom, on nije sagrađen u rimskom periodu – naziv mu je dan zbog toga što je pri njegovoj gradnji korišten materijal preuzet iz ruševina iz antičkog doba.
Rimski most je građevina izrađena od klesanih kamenih blokova, a njegova konstrukcija se sastoji od sedam lukova, od kojih je središnji najveći. Dužina mosta iznosi oko 52 metra, dok je širina nešto manja – otprilike 4,5 metra, što je dovoljno za pješački promet. Visina mosta na najvišem mjestu iznosi oko 4,5 metra. Zanimljivo je da je most izgrađen koristeći kamen s antičkih ruševina, što dodatno obogaćuje njegov naziv i historijski značaj.
Estetski, most je vrlo upečatljiv – njegova simetrična kompozicija lukova i kamena ograda, poznata i kao “korakluk”, stvaraju skladan izgled koji se posebno lijepo ogleda u različitim godišnjim dobima. Danas je most namijenjen isključivo pješačkom prometu i predstavlja omiljenu destinaciju za posjetioce koji žele osjetiti duh prošlih vremena.
Careva ćuprija u Sarajevu
Careva ćuprija jedan je od simbola istorije Sarajeva i predstavlja neizbrisiv trag osmanske arhitekture u gradu. Ovaj most, izvorno sagrađen u XV vijeku po nalogu osnivača Sarajeva Isa-bega Ishakovića, prvobitno je postojao kao drvena konstrukcija poznata kao Isa-begova ćuprija, smještena neposredno ispred ulaza u Carevu džamiju. Prema tradiciji, most je dobio ime „Careva“ nakon što je Isa-beg, prilikom dolaska sultana Fatih Mehmeda, poklonio džamiju koju je sagradio, te je od tog trenutka i most nosio carevo ime.
Pod vlašću Austro-Ugarske, stanje starog mosta postalo je neodrživo, te je 1897. godine stara kamena ćuprija srušena zbog lošeg stanja. Na istom mjestu, ali pomaknuta nekoliko metara uzvodno, sagrađen je novi betonski most koji je zadržao naziv Careva ćuprija, čime se očuvala tradicija i istorijski identitet ovog mosta. Danas je Careva ćuprija zaštićeni nacionalni spomenik i jedan je od najznačajnijih mostova u Sarajevu, koji simbolizira ne samo arhitektonsko naslijeđe već i bogatu istoriju grada koji je tokom vijekova bio raskršće različitih kultura i civilizacija.
Kamena ćuprija u Konjicu
Kamena ćuprija u Konjicu predstavlja jedan od najznačajnijih i najljepših simbola ovog grada, istovremeno čuvajući bogatu istoriju i kulturni identitet regije. Ovaj most, koji se ponosi autentičnom otomanskom arhitekturom, već vijekovima spaja obale rijeke Neretve, pri čemu njegovo postojanje pričom o prošlim vremenima ispisuje neizbrisiv trag u srcima mještana i posjetilaca.
Kamena ćuprija oduševljava precizno obrađenim kamenim blokovima koji čvrsto drže strukturu mosta, dok je gornji dio ukrašen tufom, obrađenim na način koji osigurava sklad i estetsku cjelovitost. Ovaj spoj funkcionalnosti i umjetničke izvedbe ne samo da predstavlja primjer izuzetne graditeljске vještine, već i ističe otiske otomanske arhitekture u srcu Balkana. Danas je most upisan kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, simbolizirajući spoj prošlosti s modernim identitetom Konjica.
Most na Dumanu u Livnu
Most na Dumanu, poznat i kao Firdusov most, istinski je simbol istorije i arhitektonske ljepote Livna. Smješten na rijeci Bistrici, nekoliko metara od izvora poznatog kao Duman, ovaj kameni most odiše autentičnim šarmom osmanskog doba i predstavlja jedini preživjeli primjer svoje vrste u tom području.
Izgrađen krajem XVII ili početkom XVIII vijeka, Most na Dumanu svedoči o vještini i tradiciji lokalnih majstora. Prema narodnoj predaji, most su sagradili kožari – zanatlije čiji su obrti nekada cvjetali u neposrednoj blizini. Ova građevina, osim svoje primarne funkcije premošćavanje rijeke, simbolizira i bogatu kulturnu baštinu koja se prenosi s koljena na koljeno.
Danas, Most na Dumanu nije samo arhitektonsko remek-djelo, već i vrijedni kulturni spomenik proglašen nacionalnim spomenikom BiH. Njegov očuvani izgled i istorijska vrijednost privlače brojne posjetioce, fotografe i ljubitelje istorije, pružajući im mogućnost da osjete duh prošlih vremena i uoče tragove tradicije koja je oblikovala Livno.
Most na Žepi
Most na Žepi predstavlja više od pukog arhitektonskog čuda – on je živi svjedok bogate istorije i kulturne mješavine koju je regija doživljavala kroz vijekove. Smješten u selu Žepa područja koje je, poput mnogih dijelova Balkana, bilo poprište susreta različitih civilizacija, ovaj most odiše duhom prošlih vremena, simbolizirajući povezanost, ali i raskol između kultura i epoha.
U literaturi, Ivo Andrić je kroz svoje pripovijetke i eseje prenio duh i mistiku koja okružuje ovaj most, čineći ga neizostavnim dijelom kulturne baštine regije. Danas, posjetioci imaju priliku ne samo da se dive arhitektonskoj ljepoti mosta, već i da osjete duh priča koje su inspirirale jednog od najvećih svjetskih književnika. Most na Žepi danas nije u najboljem stanju, ali ga ljudi i dalje posjećuju. Nalazi se u šumskom području koji mu daju dodatnu mistiku i sjajnu pozadinu za fotografije.
Ovčiji brod u Nevesinju
Smješten u selu Bratač, nedaleko od Nevesinja, ovaj kameni most priča priču o prošlim vremenima kada su ovce, pastiri i putnici oslanjali svoju sudbinu na čvrstu strukturu koja je premošćavala rijeku Zalomku. Izgrađen u periodu osmanske vladavine, most odlikuje se jednostavnošću i elegancijom. Sa svojom dužinom od oko 35 metara i širinom od 3 metra, sastoji se od tri luka koji svjedoče o naprednoj graditeljnoj tehnici tog doba. Iako tačna godina izgradnje nije sa sigurnošću utvrđena, pretpostavlja se da most potiče iz XVI vijeka ili je, možda, obnovljen i dodatno razvijen početkom XVIII vijeka, tokom vladavine sultana Mahmuda I.
Legenda kaže da je most mogao biti djelo poznatog osmanskog arhitekta Mimara Hajrudina, čije ime je sinonim za kvalitete i ljepotu osmanske arhitekture. Bez obzira na to, Ovčiji brod ostaje jedinstven primjer mostogradnje koji je služio kao važan transportni pravac za lokalno stanovništvo. Njegov naziv potiče od pastira koji su preko njega vodili svoja stada ovaca na ispašu u planinskim predjelima, što dodatno naglašava njegovu ulogu u svakodnevnom životu zajednice.
Rimski most preko rijeke Šujice
Izgrađen u prvom stoljeću nove ere, most je nastao kao dio strateške infrastrukture Rimskog Carstva, povezujući obalu Salone s unutrašnjošću provincije Dalmacije. Ovaj drevni most, poznat i pod imenima Galečki most ili Galečka ćuprija, stoji kao tiha priča o vremenima kada su rimske legije prelazile ove prostore, ostavljajući iza sebe trag civilizacije koji se proteže više od dvije milenije.
Lokacija mosta, smještena između Kupresa i Livna u optini Tomislavgrad, dodatno doprinosi njegovoj mističnosti. Rijeka Šujica, čija je zakrivljenost inspirirala putopisce da je prozovu "najkrivudavijom rijekom na svijetu", teče ispod ovog spomenika, a njena kristalno čista voda dom je raznovrsnim vrstama riba i vodenih rakova. Legenda kaže da je ime mjesta Šujica povezano s karakterističnim repom rakova, što dodatno obogaćuje lokalne priče i tradiciju.
